5. ožujka 2021

Davor Nađi predstavio uštede od 3,2 milijarde kuna unutar gradske uprave i Holdinga

Saborski zastupnik i predsjednik stranke FOKUS, Davor Nađi, predstavio je model ušteda od 3,2 milijarde kuna unutar Gradske uprave Grada Zagreba, proračunskih korisnika i Zagrebačkog Holdinga.Nađi tvrdi kako je financijska stabilnost Grada Zagreba upitna zbog neučinkovitosti i netransparentnosti sustava unutar Gradske uprave i Zagrebačkog Holdinga. Napominje kako u upravnim tijelima Grada Zagreba radi oko 3300 ljudi, što je porast viši od 13%, u odnosu na razdoblje od prije pet godina i 2860 zaposlenih - što ne uključuje proračunske korisnike i zaposlenike gradskih poduzeća. Kada uključimo i te sustave, dolazimo do broja od 32 000 zaposlenih.

Kadrovsku zagušenost i neučinkovitost sustava Nađi pojašnjava na sljedeći način: „Grad Zagreb za plaće izdvaja skoro 5 milijardi kuna, što ne uključuje plaće Holdinga i ZET-a. Čak i kad bi se izdvojile plaće za obrazovanje, koje dolaze iz proračuna središnje države, to je i dalje oko 3,2 milijarde kuna. Ta cifra se može smanjiti.“

Govoreći o kadroviranju, Nađi smatra da je već 2016. godine bilo previše zaposlenih u Gradskoj upravi, kad se za plaće izdvajalo oko 700 milijuna manje nego danas, točnije 2,5 milijardi kuna. Problem bi se, kaže, riješio tako da bi fokus bio na smanjenju broja zaposlenih, a pritom bi plaće ostale netaknute. Tim procesom bi se uštedilo oko 650 milijuna kuna.

„Broj od 32 000 zaposlenih, koliko Grad Zagreb danas broji u upravnim tijelima, proračunskim korisnicima i gradskim poduzećima, planiramo smanjiti na maksimalno 28 000. Proces će biti proveden u 3 faze: kroz otpuštanje zaposlenika na izmišljenim radnim mjestima, kroz otpremnine za raniji odlazak u mirovinu te kroz otkaze uz otpremninu, zaposlenicima koji postanu tehnološki višak. Rok provedbe za prve dvije stavke je šest mjeseci, dok je za zadnju stavku rok godina i pol do dvije.“- zaključuje Nađi.

Optimizacija i digitalizacija procesa također će rezultirati potrebom za manjim brojem zaposlenika i napraviti temelj za vrednovanje rada. Od navedene uštede od 650 milijuna kuna, 150 milijuna kuna rezervirano je za nagrađivanje zaposlenika, koji kvalitetno odrađuju svoj posao. To će određivati sustav vrednovanja, koji će biti uveden kao mjera transparentnosti.

Prostora za uštedu Davor Nađi vidi i kroz materijalne rashode, natječaje, subvencije te imovinu. Ukupni rashodi su u deset godina udvostručeni s 6,3 milijarde na 12,8 milijardi kuna.

Na materijalnim rashodima, koji u 2021. čine čak 25% ukupnih planiranih rashoda, dalo bi se uštedjeti do milijardu kuna godišnje, kroz racionalizaciju troškova. Pozivne natječaje koji idu na tri ponude Nađi bi sveo na minimum, pa bi se i za male nabave objavljivali natječaji na web stranici grada. Na taj bi način grad, po procjeni, godišnje mogao uštedjeti do 400 milijuna kuna. Što se tiče subvencija, one su 2021. godine preko 100 milijuna kuna veće u odnosu na 2011. godinu. To pokazuje da se gradskim poduzećima upravlja sve lošije, stoga je potrebna sve veća financijska pomoć iz proračuna. Naknade građanima i kućanstvima, pak, glavni su alat kojim vlast „kupuje“ građane kroz socijalne politike. U 10 godina je taj iznos narastao za 275%, točnije s 318 milijuna kuna godišnje na 877 milijuna kuna godišnje. Nađi bi predložio odluku prema kojoj, u godinama s pozitivnim rastom BDP-a, subvencije i naknade zbrojno ne smiju prelaziti iznos od milijarde kuna, čime bi se uštedjelo 700 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Komentirajući gradsku imovinu, na kojoj se može godišnje uprihoditi i više od 600 milijuna kuna u odnosu na sadašnje prihode, Nađi zaključuje: „Imovina u punoj funkciji je, kroz natječaje, na netransparentan način iznajmljena, stoga ćemo uvesti online aukcije za najam ili prodaju prostora. Imovinu, poput Zagrepčanke, Paromlina, gradskih stanova i Zagrebačkog Velesajma, koja nije u potpunosti iskorištena, stavit ćemo u funkciju - kroz prodaju privatnim investitorima ili kroz davanje u koncesiju. Ulaskom privatnog kapitala podigla bi se vrijednost te imovine za društvo, a u gradsku blagajnu prispjeli bi prihodi od prodaje ili koncesije. Na kraju, imamo gradska poduzeća, poput Zagreb plakata, AGM-a ili Upravljanje projektima, koja nisu nužna za funkcioniranje grada. Takva poduzeća i njihovi udjeli bili bi na prodaju, a poslovi prepušteni privatnom sektoru.“

Sva prava pridržana | FOKUS